Datum objave: 21.1.2005   Rubrika: Novosti

Studija o Družbi Adriji ide na doradu

ZAGREB - Zbog brojnih primjedbi iznesenih na prvoj sjednici Komisije za ocjenu Studije utjecaja na okoliš projekta Družbe Adrije, članovi Komisije su u četvrtak odlučili uputiti je na doradu. To znači da nisu prihvaćeni prijedlozi nekih članova komisije iz Primorsko-goranske županije te eko-udruga i lokalnih zajednica s Krka da se Studija potpuno odbaci.

Komisija je od svojih članova osnovala radne skupine za pojedina područja koje će za sedam dana obraditi i formulirati primjedbe sa sjednice te ih poslati Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Ministarstvo će o tome obavijestiti Janaf i izrađivače studije - Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu i Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu - te zatražiti da se očituju o primjedbama i vremenu za doradu te onda odrediti rok za taj posao.

»Kad ga autori dovrše, na sljedećem sastanku će Komisiji predstaviti dorađenu studiju, te objasniti što su od primjedbi prihvatili, a što ne. Ako tako dorađena studija dobije zeleno svjetlo Komisije, bit će poslana na javni uvid i raspravu. Kako će biti organizirana, odlučit će Ministarstvo«, rekao je predsjednik Komisije i načelnik u Ministarstvu Nenad Mikulić.

Posljednji dan Komisija je raspravljala o sociološkim pitanjima te analizi društvene koristi i troškova projekta Družbe Adrije.

Voditelj sociološkog dijela studije Ognjen Čaldarović sa zagrebačkog filozofskog fakulteta rekao je kako je anketiranje 500 ljudi pokazalo da javnost nije dovoljno informirana, pa ne zna dovoljno što bi Družba Adria donijela dobro, a što loše. To je potaknulo širenje straha i uvjerenja javnosti o velikom riziku s teškim posljedicama.

Na primjedbe članova Komisije Ive Brozovića i Dušice Seferagić da su u Omišlju anketirali jedino zaposlene u Janafu te da je anketa provedena samo na Krku, pa odražava samo stavove tamošnjeg stanovništva, Čaldarović je odgovorio da se na 40 poziva na suradnju iz Primorsko-goranske županije odazvala samo jedna turistička zajednica te da ljude s kojima su razgovarali nisu pitali gdje rade.

Predstavljajući rezultate analize društvene koristi i troškova, Darko Tipurić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kazao je da bi Družba Adria u idućih 10 godina Janafu povećala prihod za 273 milijuna dolara, tvrtkama koje obavljaju lučke djelatnosti za 50 milijuna dolara, državi donijela fiskalne prihode od 46 milijuna, a lokalnoj samoupravi donio oko četiri milijuna dolara. Upozorio je da nisu mogli točno odrediti troškove mjera za zaštitu okoliša, posebice od balastnih voda i tankerske nesreće, a nisu uračunati troškovi mogućih nesreća s onečišćenjem okoliša.

Međutim, Željka Kordej De Villa s Ekonomskog instituta upozorila je da su očekivani desetogodišnji prihodi manji od prihoda gospodarskih grana koje bi Družba Adria mogla ugroziti. Tako je u 2002. samo u prostornom obuhvatu Janafa od turizma ostvareno 356 milijuna dolara, a izvoz ribe i drugih morskih organizama donio je 61 milijun dolara.

Najviše je primjedbi imala na analizu troškova zaštite i saniranja onečišćenja okoliša. Procijenjene su, primjerice, samo štete od uklanjanja zagađenja mora, a ne i štete za more i za turizam, ribarstvo i druge gospodarske grane. Nije procijenjen ni trošak zaštite od balastnih voda, dok se sve analize temelje samo na prvoj fazi projekta, dakle na transportu pet milijuna tona nafte iako kod ovakvih analiza treba uzeti u obzir najgori mogući scenarij. Prema njezinim riječima, proizlazi da Studija nije odgovorila kolike su ukupne koristi i troškovi projekta.

Pipurić je objasnio da su analizirali samo prvu fazu jer su dobili takav zadatak, dok troškovi u slučaju nesreće kao ni očekivana šteta za gospodarstvo nisu uračunati jer ih nisu dobili iz parcijalnih studija niti su ih mogli izračunati.

Damir Zec, dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci, kazao je da je najgori scenarij s predviđenim izlijevanjem 40 tisuća tona nafte izračunat na temelju brojnih analiza te da su izlijevanja većih količina zanemarivo rijetka. Napomenuo je da je Hrvatska član IOPC-fonda, pa bi trošak saniranja onečišćenja platio osiguravatelj brodara i taj fond. Zato je, kaže, pitanje treba li taj trošak stavljati u financijsku analizu.

Zamjenica pak predsjednika Komisije Goranka Radović upozorila je da je Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš obvezan izračun cijene mjera zaštite okoliša i monitoringa.

Član Komisije Jarolim Meixner je upozorio da stanovnici Omišlja najviše brinu smrdljivi plinovi koji nastaju kod utovara nafte u tankere i balastne vode, a izrađivači Studije su ga pokušali utješiti objašnjenjem da je prijenos kolere kroz balastne vode zabilježen samo jednom u Čileu.

Rok za doradu šest mjeseci 

Yukos suspendirao neke ugovore o izvozu, Mol prebacio ugovor na Lukoil

MOSKVA - Ruski naftni div Yukos je obustavio neke ugovore za izvoz sirove nafte, navevši mađarski Mol da svoj dugoročni ugovor prebaci na konkurentni Lukoil, no trgovci drže da takav potez neće smanjiti ukupne ruske isporuke nafte. Mol je objavio da je potpisao petogodišnji ugovor s ruskim Lukoilom za godišnje isporuke od pet milijuna tona sirove nafte u Mađarsku i Slovačku. Yukos je podmirivao svojim isporukama više od polovice uvezene nafte u Slovačkoj i Mađarskoj, a Poljskoj trećinu nafte iz uvoza. (Hina/Reuters)