NOVI LIST:

STOTINE PRIMJEDABA ČLANOVA KOMISIJE NA JANAF-ovu STUDIJU UTJECAJA NA OKOLIŠ – ROK ZA DRUGU DORADU DO 1. LISTOPADA

Stručnjaci sasjekli Družbu Adriju

Najžustrija rasprava vodila se oko problema kancerogenih inertnih plinova, jer JANAF opet nije zadovoljio zahtjeve struke koja upozorava da je to velik problem jer su najbliže kuće od naftnog terminala udaljene 500-tinjak metara

Traži se izrada nove studije za drugu i treću fazu – postrojenja Jadranskog naftovoda u Omišlju

ZAGREB – Komisija za procjenu utjecaja za na okoliš projekta Družba Adria po drugi put dala je rok JANAF-u da doradi manjkavu eko-studiju.

JANAF mora dopunjenu Studiju predati do 1. listopada, a morat će biti cjelovita jer će se tada konačno odlučivati o njenom prihvaćanju ili odbacivanju.

Glasanju je prisustvovalo tek 15 od 25 članova komisije. Takva odluka donesena je jer su stručnjaci prosudili da JANAF u prvoj doradi, za koju je imao tri mjeseca, nije odgovorio na niz ključnih zahtjeva koji se uglavnom tiču procjena rizika i koristi. Direktorica zaštite okoliša JANAF-a Nada Plešnik nagovijestila je da će JANAF, koji se ne slaže s nizom pitanja na koja nije odgovorio, tražiti nezavisnu stručnu arbitražu, mišljenja komisije.

Nepoznat iznos emisija štetnih plinova

Primjedaba na JANAF-ovu studiju bilo je jako puno, a po konstataciji predsjednika Komisije Nenada Mikulića, JANAF nije prihvatio čak 80 posto stručnih zahtjeva. Nedostajao je veći broj procjena rizika pa je Dušica Seferagić rekla: »Ako se ništa ne može predvidjeti onda Studija nije potrebna, a projekt je opasan«.

Najžustrija rasprava razvila se oko problema kancerogenih inertnih plinova što će nastajati prilikom ukrcaja nafte u Omišlju. Članovi Komisije istaknuli su da JANAF opet nije zadovoljio zahtjeve struke koja upozorava da je to velik problem jer su najbliže kuće od naftnog terminala udaljene 500-njak metara. Stručnjaci su konstatirali da će ispuštene vrijednosti lakohlapljivih ugljikovodika biti čak osam puta veće od onih koje prezentira JANAF koji za taj problem ne nudi nikakvo rješenje. U JANAF-u su priznali da je iznos emisija štetnih plinova duž trase naftovoda i prilikom utovara nepoznat.

Kuriozitet koji je razočarao članove Komisije je činjenica da je JANAF tek jučer, dakle šest mjeseci od početka izrade Studije, izašao s detaljnijim kemijskim sastavom nafte iako o tome ovisi velik broj procjena utjecaja na okoliš.

U JANAF-u kažu da

Šest najvećih grijeha JANAF-a
    1. Nema procjene šteta za turizam za cijeli Jadran
    2. Nema usporedne analize koristi i šteta Družba Adrije i turizma
    3. Nema dodatnih mjera sanitarne zaštite za izvorišta
    4. Nema rješenja za otrovne plinove u Omišlju
    5. Nema scenarija havarije tankera za cijeli Jadran
    6. Studija pokriva samo promet od pet milijuna tona nafte

konačno rješenje za inertne plinove ne postoji i da su postrojenja na kojima inzistira Komisija u eksperimentalnoj fazi, što struka nije prihvatila te inzistira na rješavanju problema.

Članovi Komisije zahtijevali su da se izradi nova Studija za drugu i treću fazu Družba Adrije kada će cijevima teći i 15 milijuna tona nafte.

Bezuspješna traženja

Komisija je bila razočarana što JANAF unatoč traženjima nije napravio procjenu šteta od izlijevanja nafte na širem području Jadrana, već samo za Kvarner, a nije napravljena ni tražena procjena koristi i šteta od Družba Adrije te njena usporedba s istom procjenom za turizam.

Ivan Katavić je rekao da je neprihvatljivo što nema procjene havarije za cijeli Jadran, a osobito mu se nije dopalo što u JANAF-u ističu da se to ne može procijeniti. Istaknuto je da JANAF nije u sintezu Studije uključio alarmantna upozorenja o opasnostima za izvore.

– U kršu imamo slučajeva da su izvori stradali od izlijevanja nafte, konstatirao je Božidar Biondić. Traženja da se definiraju dodatne mjere sanitarne zaštite za izvore pitkih voda bila su također bezuspješna..

Nina DOMAZET

http://www.vjesnik.com/html/2005/06/29/ClanakTx.asp?r=unu&c=2

Srijeda,
29. lipnja 2005

Studija poslana na novu doradu

Izrađivači Studije koje je angažirao Janaf trebali bi je doraditi do 1. listopada, i to u konačnoj verziji. Dorađena Studija trebala bi se sastojati od triju knjiga
Najviše nesuglasica između članova Komisije i izrađivača Studije pojavilo se pri ocjeni rizika projekta Družba Adria

ZAGREB – Studija utjecaja na okoliš projekta Družba Adria drugi je put poslana na doradu. Odlučila je to Komisija za procjenu utjecaja na okoliš projekta Družba Adria na svojoj drugoj sjednici održanoj u utorak u zagrebačkom hotelu Panorama. Glasanju je nazočilo tek 15 od 25 članova Komisije.

Izrađivači Studije koje je angažirao Janaf trebali bi je doraditi do 1. listopada, i to u konačnoj verziji. Dorađena Studija trebala bi se sastojati od triju knjiga u kojima bi se zasebno obradio kopneni dio sustava naftovoda, zatim morski dio te analiza koristi i troškova projekta sa sociološkim utjecajem projekta. Nada Plešnik iz Janafa najavila je da bi on mogao tražiti nezavisnu arbitražu stručnjaka jer se ne slaže s pojedinim zahtjevima Komisije.

Najviše nesuglasica članova Komisije i izrađivača Studije bilo je oko ocjene rizika projekta Družba Adria. »Studija je loša u ocjeni rizika jer nisu dane moguće posljedice projekta na ljude te životinjski i biljni svijet. Sustavno se izbjegava činjenica da posljedice mogu biti katastrofalne po prirodna bogatstva. A procjena rizika trebala bi biti osnova za izradu cijele Studije«, rekao je član Komisije Vladimir Janeš iz Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti, dodavši da nijednu od njegovih 35 primjedbi izrađivači Studije nisu prihvatili.

Jedan od izrađivača, Dejan Škanata iz tvrtke Enconet, rekao je da je napravljeno osam scenarija mogućih incidenata te da su za svaki dani rizici. »Naš je zaključak da Družba Adria unosi novi faktor sigurnosti na postojeći sustav. Taj projekt reducira rizik jer će se njime obnoviti katodna zaštita cjevovoda i napraviti druga poboljšanja«, rekao je Škanata.

Raspravu je izazvala i procjena štete projekta. Ivan Katavić iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva rekao je da je nemoguće govoriti o utjecaju nafte na okoliš, a da se ne obradi šteta koju njezino izlijevanje može izazvati na živi svijet. Iako se očekivalo da će pitanje balastnih voda izazvati žučnu raspravu, do toga nije došlo. Izrađivači Studije rekli su da država mora regulirati pitanje balastnih voda. Sada ne postoji nikakva regulativa pa balastne vode nisu problem projekta Družba Adria.

Komisija je, uz ostalo, zatražila i da se u naslovu Studije istakne da je riječ o prvoj fazi projekta Družba Adria u kojoj će se Jadranskim naftovodom transportirati pet milijuna tona nafte godišnje, jer će u suprotnom druga i treća faza projekta, ako do njih dođe, prešutno proći bez izrade Studije o utjecaju projekta na okoliš.

»Studija je loša u ocjeni rizika te se u njoj sustavno izbjegava činjenica da posljedice mogu biti katastrofalne«

Gordana Petrovčić

http://www.slobodnadalmacija.hr/20050629/novosti03.asp

srijeda, 29.6.2005.

ZBOG STANJENOSTI NAFTOVODA IZAZVANE KOROZIJOM
KOMISIJA JOŠ JEDNOM DALA CRVENO SVJETLO NAFTNOM PROJEKTU

Pala "Družba Adria"

Većina primjedbi odnosila se na sigurnost plovidbe i problem ispuštanja balastnih voda, kao i na kvalitetu naftovoda.

Predsjednik Mesić je ustvrdio kako stručnjaci trebaju napraviti studiju koja će dobiti prolaznu ocjenu ili projekta neće biti

ZAGREB - Zbog brojnih primjedbi Komisija za procjenu utjecaja na okoliš projekta "Družba Adria" niti u utorak na svojoj drugoj sjednici koja je održana u hotelu Panorama nije dala prolaznu ocjenu Studiji utjecaja na okoliš tog naftnog projekta.
Iako su izrađivači Studije koje je angažirao Janaf u uvodnom dijelu sjednice iznijeli odgovore na primjedbe upućene na prvu verziju Studije koja je Komisiji Predsjednik Mesić pustio je u rad novi visokorezolucijski elektronski mikroskop, uređaj vrijedan milijun eura/Bruno KONJEVIĆ predstavljena još početkom godine, i tako dorađena verzija otvorila je nova pitanja.

Naime, članovi Komisije nisu baš bili zadovoljni ponuđenim odgovorima na pitanja o tome koliko će projekt izvoza ruske nafte preko luke Omišalj utjecati na okoliš, a većina primjedbi odnosila se na sigurnost plovidbe i problem ispuštanja balastnih voda, kao i na kvalitetu naftovoda budući da je inspekcija Ministarstva zaštite okolišta utvrdilo kako je cjevovod na 122 mjesta na 18 lokacija zbog korozije stanjen.

Stoga je zaključeno da se prije upuštanja u bilo kakav projekt Jadranski naftovod mora modernizirati.

Stanje s projektom "Družba Adria" komentirao je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić riječima kako "stručnjaci trebaju napraviti studiju koja će dobiti prolaznu ocjenu, ali ako to nije moguće, projekta neće biti".
Mesić je to ustvrdio nakon što je na Institutu "Ruđer Bošković" pustio u rad novi visokorezolucijski elektronski mikroskop, uređaj vrijedan milijun eura. Riječ je o vrhunskom instrumentu u elektronskoj mikroskopiji i vodećem takvom uređaju na svjetskom tržištu, koji će biti na raspolaganju znanstveno-istraživačkim institucijama u Hrvatskoj s područja kemije, fizike i biomedicine, a omogućit će i nove prodore u nano-znanostima.

"Ulaganje u instrument poput ovoga, dokaz je da Hrvatska shvaća kako bez ulaganja u znanost ne može uhvatiti korak s Europom", rekao je predsjednik Mesić te pozvao na još veća ulaganja u znanstvene projekte i ljude. Zauzeo se za uvođenje poreznih olakšica na donacije i progresivno oporezivanje nasljedstva u znanstvene svrhe kao što je to slučaj u SAD-u ili Velikoj Britaniji, gdje ljudi velika sredstva, pa čak i nasljedstva, ostavljaju upravo sveučilištima koja su završili.
"Kod nas imamo vrlo bogatih tajkuna, ali čini se da oni nisu bili baš prisutni na sveučilištu pa nerado daju novac za znanost", rekao je predsjednik Mesić zauzevši se da se takav sustav oporezivanja zakonski uredi.

S. DUKIĆ