Utorak,
18. siječnja 2005.

Studija je doživjela brojne primjedbe

ZAGREB – U ponedjeljak je većina članova Komisije za ocjenu Studije utjecaja na okoliš projekta Družbe Adrije na svojoj prvoj sjednici, na kojoj se raspravljalo o kopnenom dijelu projekta, istaknula da je treba doraditi.
Među brojnim primjedbama najčešće su spominjali da važni podaci iz nekih parcijalnih dijelova (posebno o ugroženosti voda), koji su uglavnom govore o rizicima projekta, nisu uneseni u cjelovitu studiju ili da uopće nisu obrađeni.

Posebno je oštar bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju Franjo Plavšić. Prema njegovim riječima, proizlazi da je cijela studija, pa čak i ranije poslana mišljenja članova komisije, proglašena tajnom. Zato je zatražio da se točno odredi što je tajna. Janafu je zamjerio što, uz dijelove studije proglašene vojnom tajnom, traži da se još neki dijelovi proglase poslovnom tajnom. Usprotivio se i planu da se o studiji raspravlja četiri dana u Zagrebu i na riječkom području, smatrajući da se to može napraviti u jednom danu, ali za to nije dobio potporu ostalih članova Komisije.

Rekao je i da u studiji nije obrađen kronični utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš, odnosno akumulacija štetnih tvari u biljkama, životinjama i moru, te da u studiji nema podataka o biorazgradivosti i ekotoksičnosti nafte unatoč tomu što ona sadrži opasni benzen i izaziva rak, te da treba sagraditi postrojenje za pročišćavanje plinova koji nastaju kod prekrcaja nafte. No njegova ocjena da je procjena rizika u studiji izrazito loša izazvala je reakciju autora koji su ustvrdili kako njegove riječi pokazuju da uopće nije pročitao taj dio studije.

U poduljoj raspravi o tomu što i zašto smije nositi oznaku vojne ili poslovne tajne predstavnici ministarstava obrane, te zaštite okoliša razjasnili su da su zbog njihove važnosti, vojnom tajnom, prema zakonu, proglašeni samo podaci o nekim osjetljivim objektima Janafa na koje se odnosi pedesetak od 1800 stranica studije. Ti podaci su dostupni članovima komisije, ali ih oni ne smiju pokazivati drugima što je na sjednici napravio Plavšić.

Vezano uz Janafovu namjeru da neke dijelove studije proglasi poslovnom tajnom, predsjednik komisije Nenad Mikulić iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je kazao da su o tome nedavno razgovarali ministrica Marina Matulović Dropulić i predsjednik Janafove Uprave Dubravko Tkalčić. Prema Mikulićevim riječima, poslovna tajna mogu biti podaci vezani uz cijene i poslovne pregovore, ali ne oni vezani uz utjecaj na okoliš.

Iako su predstavnici Janafa istaknuli da se studija tiče samo prve faze projekta u kojoj je predviđen transport pet milijuna tona nafte na godinu, jer ostale dvije faze s povećanjem transporta na 15 milijuna tona nisu vremenski definirane, upozoreno je da trebaju biti obrađene sve tri faze.

Prva sjednica komisije nastavlja se u utorak u Malinskoj gdje će se raspravljati o dijelu studije vezanom uz terminal u Omišlju i utjecaju Družbe Adrije na turizam, a u srijedu u Rijeci gdje će se raspravljati o morskim koridorima za tankere, balastnim vodama, ribarstvu te rizicima i mogućim akcidentima na morskom dijelu projekta.

Željko Bukša

ZAGREB, 17. siječnja 2005. (Hina) -  Na današnjoj prvoj sjednici Komisije za ocjenu cjelovitosti Studije projekta Družba Adria članovi Komisije raspravljali su o dijelu koji se odnosi na kopneni dio, a u raspravama su iznijeta vrlo različita mišljenja i stavovi.

Govoreći svaki sa svog aspekta članovi Komisije rekli su da Studija nije cjelovita i da traži stručne dopune.
 
Nakon današnje sjednice sutra će se u Malinskoj raspraviti o dijelu Studije vezano za terminal Omišalj i turizam, a u srijedu u Rijeci o balastnim vodama i ribarstvu. Nakon tih rasprava Komisija će u četvrtak u Zagrebu odlučiti, je li Studija utjecaja na okoliš projekta 'Družba Adria' cjelovita i stručno utemeljena, rekao je predsjednik Komisije i načelnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Nenad Mikulić.

Na sjednici se čulo da pojedini parcijalni dijelovi, koji su uglavnom govorili o rizicima projekta nisu uneseni u cjelovitu Studiju.

Posebno oštru ocjenu izrekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za  toksikologiju Franjo Plavšić, zamjerajući Janafu što, uz dijelove  Studije proglašene vojnom tajnom traži da se još neki dijelovi proglase poslovnom tajnom. Plavšić se usprotivio i da se četiri dana  raspravlja o Studiji, smatrajući da se to može napraviti u jednom danu, ali za taj zahtjev nije dobio potporu ostalih članova Komisije.  Rekao je i da Studija nije uzela u obzir kronični utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš, odnosno nije procijenila rizike, štete, a nafta je, rekao je, vrlo opasna, zapaljiva i otrovna, a njezini sastojci mogu izazvati i rak.

I sa stajališta ugroza podzemnih voda i odgovora u slučaju onečišćenja, Studija nije dobila prolaznu ocjenu, a nije prihvatljiva ni u smislu prostorno-planske dokumentacije jer su se dogodile promjene u prostoru. Rečeno je također da se Studija odnosi na prijevoz pet milijun tona nafte, koliko je predviđeno u prvoj fazi projekta Družba Adria, iako je u drugoj fazi planira prijevoz deset milijuna tona, a u trećoj 15 milijuna tona nafte.

Studija ima oko 1500 stranica, a za Janaf ju je izradio Rudarsko-geološko--naftni fakultet iz Zagreba i Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i njegova ispostava u Dubrovniku. Sporazum o Družbi Adriji potpisala je bivša Vlada, a temeljem njega bi se dopremala nafta iz Rusije preko šest zemalja do luke u Omišlju. 

Prije početka današnje sjednice u hotelu International, ispred hotela okupili su se prosvjednici Odbora za zaštitu Jadrana tražeći od Vlade da odustane od tog projekta.

Koordinaciju odbora čine Zeleni forum, Franjevački svjetovni red, Udruga za demokratsko društvo i ostale građanske udruge. One su Vladi uputile apel s više od 2000 potpisa građana tražeći da odustane od tog 'visoko riskantnog i opasnog projekta koji po europskom načelu predostrožnosti, osnovne razboritosti i brige o okolišu predstavlja jednostavno neprihvatljiv rizik'.