|
Vesna Trnokop-Tanta: DružbAdria nije štetna za
okoliš
JutarnjiList:
Vesna Trnokop-Tanta: DružbAdria nije štetna za
okoliš
Objavljeno u: Nedjelja, Lipanj 06 @ 16:05:33 GMT
Tema:
Sindikati, udruge, pojedinci
Prenosimo dio
članka:Vesna Trnokop-Tanta,
predsjednica Uprave Janafa, o studiji o utjecaju na
okoliš
U izradi studije sudjelovala su 143 znanstvenika i
stručnjaka iz različitih područja
Studija na 1500 stranica obuhvaća zonu utjecaja na
okoliš od mađarske granice do luke Omišalj
Nakon službenog posjeta premijera Ive Sanadera
Rusiji, koji bi se trebao održati krajem lipnja,
Hrvatska će, očekuje se, krenuti užurbano u
realizaciju projekta DružbAdrija. Projekt
daje iznimnu međunarodnu važnost Hrvatskoj jer ga
podupire Europska unija i Sjedinjene Američke
Države. Koliko se u Hrvatskoj kasni s projektom,
kolika su ulaganja u naftovod te što donosi »Studija
o utjecaju na okoliš za projekt DružbAdrija«,
razgovarali smo s Vesnom Trnokop-Tanta,
predsjednicom Uprave Jadranskog naftovoda.
U kojoj je fazi izrada studije zaštite okoliša,
te kada će ona biti prezentirana u javnosti?
Studija je u završnoj fazi izrade i očekujemo da će
za dva tjedna biti predana Ministarstvu zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Studija je izrađena temeljem parcijalnih studija
obrađenih na okvirno 1500 stranica, a u njezinoj
izradi sudjelovala su 143 znanstvenika i eksperta iz
različitih područja. Upravo radi opsežnosti
materijala radi se i na njegovu sažetku koji će u
zahtjevnom sadržaju biti prezentiran. Studija,
inače, obuhvaća zonu utjecaja na okoliš od mađarske
granice do luke Omišalj, dakle kopnenog dijela
cjevovoda i cijeli plovni put kroz Jadran.
Moram naglasiti i da je studija kvalitetna podloga
da nadležno tijelo državne uprave na temelju
njezinih zaključaka donese određene mjere za
zaštitu i kontrolu Jadrana, neovisno o projektu
DružbAdrija. Smatramo da su analize i
istraživanja nedvojbeno pokazali da je projekt
provediv te da će njegova realizacija doprinjeti
donošenju kvalitetnih zakonskih, tehničkih i
organizacijskih mjera kojima će se smanjiti rizik
transporta opasnih tereta.
Najbolja svjetska iskustva
Javnost je projekt DružbAdrija dočekala s puno
više otpora nego što se očekivalo. Najviše kritika
sa stručne strane bilo je vezano uz način rješavanja
balastnih voda. Što studija po tom pitanju
preporučuje?
Studija preporučuje usklađivanje zakonodavstva RH s
međunarodnim zakonodavstvom te postupanje prema
najboljim svjetskim dosadašnjim iskustvima. Za sada
se kao privremena metoda preporučuje izmjena
balastnih voda. Razmatrale su se i mogućnosti
gradnje posebnih postrojenja na kopnu, no nisu uzeta
kao provediva jer takva postrojenja još efikasno ne
obrađuju balastnu vodu. Stoga vjerujem da će
Ministarstvo mora, prometa i razvitka uz suradnju
međunarodnih institucija i suradnju na razini
susjednih zemalja pronaći konsenzus. Inače, tijekom
prošle godine, prema podacima Ministarstva,
ukupna količina opasnog tereta koja je prevezena
Jadranskim morem, uključujući i naftu, iznosi oko
100 milijuna tona. Problem balastnih voda već je
čitavo stoljeće prisutan u hrvatskim i drugim
jadranskim izvoznim lukama. Upravo zbog takve
situacije važno je napomenuti da realizacija ovog
projekta direktno potiče rješavanje sigurnije
plovidbe, upravljanja balastnim vodama te zaštite
Jadrana u cjelosti.
Rizik pretovara
Je li Omišalj ikada od Janafa dobivao tzv.
Ekološku rentu?
Nije, jer je nije propisivao zakon. Međutim, u
komunikaciji s lokalnom zajednicom i
Primorsko-goranskom županijom ubuduće ćemo pronaći
prostor za izdvajanje određenih sredstava kako bismo
lokalnoj zajednici nadoknadili postojanje takvog
industrijskog objekta.
Koliko će biti povećan promet u luci Omišalj?
U luku Omišalj prošle godine uplovilo je 76 tankera,
a realizacijom DružbAdrija taj bi se broj povećao za
30-ak tankera, ovisno o njihovoj nosivosti.
Od pojedinih menadžera čuli smo da je
Hrvatska, kao krajnje odredište ruske nafte mogla
tražiti više nego što je dobila, jer je rizik zbog
pretovara na moru veći.
Prihodi u Hrvatskoj bit će znatno veći nego u drugim
zemljama jer osim jedinstvene tarife od 0,64 dolara
na sto kilometara cjevovoda naša će zemlja imati
dodatni prihod od lučkih naknada, te pretovara
nafte, servisa i ostale infrastrukture koja će se
uključiti u taj posao Interes će pronaći i
Tankerska plovidba koja danas ostvaruje veće
prihode od prevoza nafte za tršćansku luku nego za
Omišalj. Radimo i na promociji naših brodara kod
ruske strane, vlasnika nafte.
U tijeku izrada studije isplativosti projekta
CPOT
Osim DružbAdrije, vezano uz Janaf spominje se i
drugi projekt: CPOT
(Constanza-Pančevo-Omišalj-Trst). Koliko je on
realan?
Projekt je tek u fazi izrade studije isplativosti.
Slijede još mnogi pregovori – ekonomski, tehnički i
zaštite okoliša da bi imali konkretan obris tog
budućeg naftovoda. Osim neizgrađenih gotovo 300
kilometara trase koja povezuje Rumunjsku sa Srbijom,
Hrvatska bi trebala investirati okvirno 280 do 300
milijuna dolara u gradnju paralelnog naftovoda. U
cijeli projekt, vlasnici kaspijske nafte trebali bi
uložiti oko milijardu dolara da on zaživi. Ako bi
Europa definitivno pokazala interes za uvoz
lakosumporne kaspijske nafte, naftovod bi se od
Omišlja preusmjerio na Trst gdje bi se spojio s
postojećim, među ostalim, kako bi se rasteretio i
tankerski promet u Omišlju i Trstu. Podsjećam da
Hrvatska ima kapaciteta za oba projekta.
Izvor: Jutarnji list 06.06.2004.
Autor: Nada Kolega
|
