Hrvatski građani podijeljeni su kad su u pitanju očekivanja od budućnosti – nešto više od polovice ljudi vjeruje da će 2005. godina biti bolja, a 42,8 posto ne očekuje porast životnoga standarda.

Hrvati, pokazalo je Večernjakovo istraživanje na uzorku od 500 ljudi u pet hrvatskih gradova te još stotinjak koje su anketirali naši novinari, imaju otpor prema Europi i općenito povezivanju sa strancima, jer gotovo 70 posto ljudi smatra da će pridruživanje Europskoj uniji naštetiti hrvatskom gospodarstvu, a čak 77,2 posto njih u ovom trenutku ne bi podržalo projekt Družba Adria.

Optimistični Osječani
Od budućnosti najmanje očekuju građani Osijeka i Splita, no kad je u pitanju njihov osobni životni standard, ipak se u najvećem postotku nadaju da će porasti. Ljudi, smatra dr. Vladimir Lay, sociolog-istraživač s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” i profesor na Hrvatskim studijima, ne očekuju da će godina biti bolja ili lošija samo zbog materijalnih prilika.

No, kad ih pitate o njihovu životnom standardu, cilja se na materijalno, a u Splitu i Osijeku živi se tako loše da se, smatra dr. V. Lay, ljudi jedino mogu nadati boljem.

Pesimizam, odnosno otpor hrvatskih građana, postoji i kad je riječ o projektu Družba Adria, pri čemu – pokazalo je Večernjakovo istraživanje – najmanji otpor pokazuju oni kojima je to najbliže – građani Rijeke.

– Osnovni je problem što ljudi nisu informirani, pa prihvaćaju stav moralnih autoriteta koji su o toj temi jedini progovorili u javnosti, a to su franjevački krugovi i vrh Crkve, znanstvenici, zeleni i, što je možda imalo najviše utjecaja, političari u svojoj predizbornoj kampanji.

Rusima se ne vjeruje

Osim toga, Rusima se ne vjeruje jer je Rusija po kriterijima Amnesty Internationala po političkom ustroju i sličnom još uvijek neslobodna zemlja. U ruske političke i ekonomske namjere sumnja se s pravom, jer oni ne mare za Jadran, oni nas žele iskoristiti za transport svoje loše, sumporom opterećene nafte.

Da su se u javnosti ponudila neka konkretna rješenja, da je netko progovorio o zaštiti okoliša, o kontroli tankera koja će se provoditi, o eventualnom uređaju za balastne vode, vjerujem da bi rezultati bili drukčiji – kaže dr. V. Lay, napominjući kako je loša informiranost također krivac za negativan stav građana prema Europskoj uniji, premda se ta dva slučaja, prema njegovu mišljenju, trebaju promatrati odvojeno