OD BESKRAJNOG PLAVETNILA DO SABLASNOG NIŠTAVILA

Članak iz HRVATSKOG SLOVA - Tjednika za kulturu
Broj 476 od 04.lipnja 2004

Stranica 1
Stranica 2

"Da su klimatske promjene u tijeku i nije više neka ekskluziva. Naime, rijetko će koji znanstvenik danas više dovesti u pitanje ovu činjenicu. Svi se oni slažu da zagrijavanje atmosfere uzima maha. No, neslaganja nastaju kod imenovanja uzročnika zagrijavanja. Je li ono prirodan proces ili je posljedica ljudske djelatnosti? I dok znanstvenici tvrde kako je to kompleksan problem, političari su i razne interesne skupine, uplevši se u ovu priču, unijele pravu pomutnju"

 

" Uz 5.lipnja - Svjetski dan zaštite okoliša : "TRAŽE SE ! Mora i oceani : živi ili mrtvi?"

 

"... MORE TI MI ŽIVOT ZNAČIŠ :

Kakvu magičnu moć imaju mora govori podatak da danas 40% svjetskog stanovništva živi u krugu od 60 kilometara od morske obale. Do 2021. taj će broj narasti do 80%. Tri četvrtine velikih svjetskih gradova nalazi se uz mora i oceane, a više od 3,5 milijarde ljudi ovisno je o njima kao izvorima hrane. Za 20 godina ovaj će se broj udvostručiti i iznosit će 7 milijarda. Što to znači za more, kao ilustraciju navedimo primjer Sredozemnog mora u koje 120 najvećih gradova kanalizacijskim sustavima izlijeva industrijske i otpadne vode.

 

Morem se  odvija 90% svjetskog trgovinskog prometa te otprilike 60% ukupnog naftnog prometa. Morima i oceanima danas plovi oko 9000 tankera, od kojih samo njih 1500 ima dvostruku oplatu.

Ako nam nije jasno što to konkretno znači, sjetimo se brodoloma tankera PRESTIGE koji je onečistio više od 400 kilometara španjolske i francuske obale.

Ili pak EXXON VALDEZA koji je naftnim muljem prekrio 1800 kilometara obale Aljaske.

 

U slučaju provedbe projekta DRUŽBA ADRIA Jadranom bi upravo plovile ovakve "tempirane bombe", koje bi uz trajnu opasnost brodoloma nosile i još jedan problem: balastne vode.

 

Podaci kažu kako se svake godine 10 milijardi tona balastnih voda, koje obično sadrže mikroorganizme koji mogu "kolonizirati" novi okoliš u kojem se nađu, ispusti u strane morske vode. Recimo samo Caulerpa Taxifolia i sve je jasno. Prava mora za francusko, španjolsko, talijansko, a i hrvatsko podmorje.

 

Manje od 0,5% morskih prebivališta je zaštićeno, dok je istodobno 11,5% svjetskih zemljišnih prebivališta proglašeno zaštićenom zonom. Otvorena mora pokrivaju gotovo 50% zemljine površine i najmanje su zaštićena područja na zemlji.

Pravi Eldorado za ribarske flote koje su 40 puta brojnije nego što mora i oceani mogu podnijeti. U takvim okolnostima mnoga su lovišta riba osuđena na propast. Nije li upravo to jedan od razloga što s našim susjedima danas muku mučimo oko ekološko-ribolovne zone? Uostalom, ako je trenutačno oko 75% svjetskih morskih lovišta potpuno izlovljeno, zašto bi onda Jadran bio iznimka? ..... "