- pisma čitatelja -

TANKERI ĆE PLOVITI JADRANOM

Ne samo oni koji se bave zaštitom okoliša, već sigurno i većina građana Hrvatske zatečeni su odlukom Vlade RH i projektom DružbAdria o prijevozu nafte Jadranskim morem, pogotovo u trenutku kada smo puni stravičnih podataka o katastrofi koja je pogodila Španjolsku uslijed havarije broda "Prestige". I u tom času Hrvatska potpisuje ugovor kojim će se prevoz brodova punih nafte povećavati iz godine u godinu.

Povećanje od 80 pa do 200 tankera sigurno predstavlja direktni atak na Jadran - na 1185 otoka i preko 5000 kilometara obale, posebno sada kada Hrvatska dolazi u situaciju da zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama postaje turistička meka i atraktivno odredište za turiste iz cijelog svijeta. Sve udruge za zaštitu okoliša Hrvatske, njih 28, ujedinile su se, uputile zajednički apel vladi i svim nadležnim ministarstvima, tražeći da se razmisli o potpisivanju ugovora koji bi mogao postati ozbiljna prijetnja hrvatskoj obali i svima koji na njoj i od nje žive. Stoga je 12.XII u Zagrebu održana konferencija za medije, gdje je iznesen stav "zelenih" i upozoreno na činjenicu da se takav projekt potpisuje, a da prethodno nije niti napravljena studija utjecaja na okoliš (što je potvrdio i ministar g. Božo Kovačević). Naglašeno je da Zeleni forum (koji okuplja udruge koje se bave zaštitom okoliša) nije protiv razvitka, ali sigurno nije ni za razvitak koji može ugroziti najvažniji resurs s kojim Hrvatska raspolaže, a to je Jadransko more.

Svjesni smo da apel koji smo uputili neće bitno promijeniti odluke koje su donesene u Vladi, ali od svojih nastojanja da zaštitimo Jadran i njegove obale ne možemo odustati. Donosimo samo jedan dio upućen svim nadležnim institucijama vlasti. Obraćamo Vam se zabrinuti zbog olakog pristupanja Hrvatske realizaciji projekta DružbAdria, čijim bi se potpisivanjem 16. prosinca o.g. višestruko povećao promet tankerima u Jadranskom moru. Zbog namjere potpisivanja ugovora, kojim bi se u Jadranski pomorski koridor u početku dovelo dodatnih pet, a u sljedećoj fazi 20 i više milijuna tona nafte godišnje, zaštita našeg mora od mogućeg onečišćenja naftom i balastnim vodama s tankera postaje nacionalni prioritet. Nadamo se da će primjer katastrofalnog zagađenja španjolske obale tankerom 'Prestige' utjecati i na mudro promišljanje održivog razvoja 'Jadranske Hrvatske'.

Izlijevanje veće količine nafte samo s jednog od brojnih 250 tankera veličine 'Prestige-a' koji bi svake godine dolazili u Jadran izazvalo bi ne samo ekološku, već i ekonomsku katastrofu, uništavajući za duže vrijeme ribarstvo i turizam, jedan od najznačajnijih oslonaca našeg gospodarstva. Prema konvenciji UN-a o pravu mora Jadran je svrstan u more koje karakterizira složenost plovidbe u uskom prostoru poluzatvorenog mora, prilaz lukama kroz dugačka otočna područja i opasne prolaze, složenost vremenskih prilika zbog brže, nagle promjene i iznenadnog dostizanja ekstremnih veličina, velika opasnost od svih vrsta onečišćenja zbog malih vodenih masa i njihove slabe i prespore izmjene, te potreba da se posebna pažnja posveti korištenju i očuvanju živih bogatstava, čistoće i prirodnih ljepota.

Apeliramo na nadležne hrvatske institucije da se obustave svi projekti kojima se predviđa obimniji prijevoz po okoliš opasnih tereta u Jadranskom moru sve dok sigurnost plovidbe ne bude regulirana visokim mjerama koje štite posebno osjetljiva morska područja. Svjesni opasnosti, tražimo da se hrvatska javnosti upozna sa:

1. Mogućim rizicima ekološke katastrofe izazvane havarijom samo jednog tankera u Jadranskom moru
2. Stručno iskazinim rješenjem zbrinjavanja velike količine balastnih voda koje svi tankeri moraju ispustiti prije ukrcaja sirove nafte, što do sada nije bilo potrebno jer se radilo o iskrcaju nafte za potrebe naših rafinerija
3. Odgovornim svjetskim financijskim institucijama koje će u slučaju bilo kojeg ekološkog incidenta ili katastrofe u Jadranskom moru (za više godina) Hrvatskoj snositi nastale štete i gubitke u našem gospodarstvu (turizmu, ribarstvu.)

Stoga, predlažemo da se što prije nastave i međunarodni pregovori oko proglašavanja Jadranskog mora (sjeverno od 39°47' N) Particurarly Sensitive Sea Area (PSSA) - Osobito osjetljivim morskim područjem pri Svjetskoj pomorskoj organizaciji (IMO) odnosno usvajanje međunarodnih mjera za reguliranje/sigurnost pomorskog prometa i zaštitu okoliša (reguliranje prometa opasnim supstancama, monitoring područja, uvođenje mjera za intervencije u slučaju iznenadnih onečišćenja mora, itd.) IMO definira PSSA kao zonu kojoj je potrebna posebna zaštita zbog priznatih osobitosti ekološke, socijalno-ekonomske i znanstvene prirode a kojoj prijeti opasnost po okoliš zbog aktivnosti vezanih uz pomorski promet.

Prijedlog proglašavanja PSSA moraju Svjetskoj pomorskoj organizaciji dostaviti zainteresirane države. Započeti pregovori na nivou Ministarstava vanjskih poslova Italije, Slovenije i Hrvatske nisu nastavljeni. Apeliramo na nadležne hrvatske institucije da se pregovori što hitnije nastave te da se obustave svi projekti kojima se predviđa obimniji prijevoz po okoliš opasnih tereta u Jadranskom moru sve dok sigurnost plovidbe ne bude regulirana mjerama koje štite Posebno osjetljiva morska područja...
Ljiljana Prebanda

ZA OBRANU JADRANSKOG MORA I OKOLIŠA!!!

NARODNIM ZASTUPNICIMA U HRVATSKOM SABORU
predsjedniku Hrvatskog sabora, Zlatku Tomčiću
VLADI REPUBLIKE HRVATSKE
premijeru Ivici Račanu, ministru gospodarstva Ljubi Jurčiću,
ministru zaštite okoliša Boži Kovačeviću
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE HRVATSKE
Stjepanu Mesiću
GRAĐANIMA HRVATSKE
Svima

Mediji su obavijestili da su 16. prosinca 2002. političari 6 država potpisali sporazum DružbAdria o transportu nafte iz Rusije naftovodima Družba, a zatim Adria (Jadranski naftovod d.d. i dio u Mađarskoj) preko Omišlja na svjetska tržišta. Objavljeno je i niz tekstova onih koji se boje takva posla i s pravom su zabrinuti za moguća katastrofe na Jadranu, no tutnjava informacija politike te vapaje zaglušuje.

Tim sporazumom o transportu nafte iz Rusije preko Omišlja (na otoku Krku) u tankere za SAD ulazi se u do sada najpogubniji ekološki i gospodarski rizik po cjelokupnu Republiku Hrvatsku.
Zbog objektivna informiranja javnosti valja reći da u sporazumu objavljenom na Internetu nema ni spomena o riječima kao što su zaštita, okoliš, rizik, tanker...To je tako, jer potpisnike to ne zanima. Istodobno političari tvrde da je sve sigurno i kako brinu o okolišu, a brinu li o gospodarskoj vrijednosti toga posla?

U Hrvatskoj od 1994. godine nema nikakvog organiziranog sustava za zaštitu stanovnika, dobara i okoliša za slučaj izvanrednih stanja, pa tako ni onog koje bi izazvala havarija tankera s naftom. Političari za to ne mare niti razumiju što treba sačinjavati takav sustav. Sporazum o potpori projektu integracije naftovoda "Družba-Adria", protuzakoniti je akt. Tom sporazumu trebala je prethoditi izrada studije o utjecaju na okoliš, koja je trebala dati odgovor da li se može i pod kojim uvjetima potpisati taj sporazum. Studija je trebala odgovoriti:
1. Da li se smije prevoziti nafta tankerima starijim od 25 godina i onima koji nemaju dvostruku oplatu ?
2. Da li će njihovo kretanje biti budno praćeno ?
3. Da li smo opremljeni za interventne mjere u slučaju havarija i čišćenja mora i da li postoje detaljne upute u poduzimanju interventnih mjera u skladu s međunarodnim propisima ?
4. Kako riješiti prihvat balastnih voda (radari, obalne straže, lučke kapetanije i dr.)
U sporazumu DružbAdria se nigdje ne spominju ulaganja pojedinih zemalja?

Sporazum će, kako u njemu piše, biti deponiran u Mađarskoj, zašto ne u Hrvatskoj, koja će od njega imati najviše štete.
Jadranom će ploviti samo novi tankeri?! Svojedobno su političari izjavili da su u Japanu kupili dva rabljena broda za potrebe INA-e, za transport naftnih derivata po Jadranu. Zar naša brodogradilišta nisu mogla sagraditi takve brodove? Najzanimljivije je da je vlasnik brodova, prema objavljenom, tvrtka s Djevičanskih otoka. Bilo bi zanimljivo znati kako se ta tvrtka brine da ne dođe do onečišćenja Jadrana i kome plaća poreze za transport nafte i derivata u jadranskom priobalju. Sada nam političari pričaju da će Jadranom kontrolirano ploviti samo novi tankeri dvostrukih oplata.

Količine nafte predviđene u projektima DružbAdria jamstvo su da bi Omišalj mogao postati jednom od triju najvećih kotizacijskih luka u Europi. Uključenjem Janafa u te projekte omogućio bi se tranzit od 30 milijuna tona nafte na godinu. JANAF je projektiran i građen u razdoblju od 1974. do 1979. godine kada počinje transport nafte za domaće i inozemne korisnike.

Od 27. srpnja 1993. godine JANAF je dioničko društvo. Vlasnici dionica su (travanj 2002.):
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 50,54%
- Republika Hrvatska 21,73%
- INA - Industrija nafte Zagreb - 16,00%
- Mali dioničari - 11,73%."
Da bi prve količine nafte krenule do Omišlja, potrebno je uložiti 20 milijuna dolara. S obzirom na to da se projektom DružbAdria predviđa daljnji rast transporta na deset, potom i 15 milijuna tona, daljnja ulaganja zahtijevat će do 60 milijuna dolara.

Lord David Owen, nekadašnji britanski ministar vanjskih poslova koji se na ovim prostorima pamti kao neuspješni posrednik u ranoj fazi rata na području bivše Jugoslavije, postao je direktor londonske podružnice druge po veličini ruske naftne kompanije Yukos, zadužene za transport ruske nafte kroz naftovod DružbAdria do hrvatske luke Omišalj. "Lord mirotvorac" kako su ga s ironijom nazivali na ovim prostorima, u Yukosu će, između ostalog, raditi na međunarodnim akivizicijama, poglavito za područje Jugoistočne Europe i Balkana. Osim toga, Yukos je manjinski suvlasnik mađarskog MOL-a, ozbiljnog pretendenta za kupnju INA-e ali i naftne industrije Srbije. Kako se iza MOL-a preko razno-raznih fondova krije upravo ruski kapital koji omogućava širenje mađarske kompanije na susjedna tržišta, za očekivati je da se hrvatska INA, a ni Jadranski naftovod, koji su pred privatizacijom, neće moći oduprijeti nametnutoj ekspanziji ruskih naftnih kompanija, koje često koriste fiktivna imena navodnih američkih tvrtki.

A o načinu na koji preuzimaju tržišta, pri čemu se ne preza ni od korupcije, fizičkog nasilja te krivotvorenja podataka, govori i najnovija tužba kanadske tvrtke Norex Petroleum protiv američkih tvrtki Access Industries i Renove koji su dioničari treće po veličine ruske tvrtke Tjumenska naftna kompanija (TNK), čiji je potpredsjednik Davor Štern.

S obzirom na okolnosti, novu svjetsku politiku diktirat će upravo najjači proizvođači nafte, a hrvatska Vlada pod okriljem koalicijskih prepucavanja energetski sektor nespreman gura u privatizaciju, bez objave javnog natječaja ili mogućnosti da se vrijednost tvrtki najprije provjeri kotiranjem na burzi.

Za slučaj havarije tankera i bilo kojih drugih izvanrednih stanja u Hrvatskoj nema cjelovitog sustava zaštite i spašavanja. Balastne vode ugroziti će naše »najljepše more na svijetu«, jer jedna mala želatinozna ktenofora (Mnemiopsis sp.)koja je prije desetak godina bila iz Velikih jezera (SAD) prenesena u Crno more potpuno je uništila tamošnje ribarstvo. U Hrvatskoj dosad nitko o tome ne vodi računa, a nažalost pokušaji obavješćivanja mjerodavnih nisu urodili plodom. Balastna voda se mora koristiti u svim brodovima jer bez nje brodovi ne mogu sigurno ploviti – lako bi se prevrnuli ili raspuknuli. U manjim brodovima koristi se krut balast (kamenje, željezo, olovo), a u većim tekući (voda kojom plovi brod). Ali kad prazan plovi da bi ukrcao teret, u balastne tankove prethodno mora ukrcati balastnu vodu. Na mjestu ukrcaja, najčešće u samoj polaznoj luci, voda je obično prljava, pa se osim nečistoća koje su u njoj, ukrcavaju i najrazličitiji živi organizmi u svim njihovim razvojnim stadijima. Kada takav brod doplovi u luku, najčešće istodobno s ukrcajem tereta izbacuje i balastne vode, odnosno sve što je upumpao na mjestu ukrcaja balasta. A to su za ekosustav na mjestu iskrcaja najčešće potpuno strani morski organizmi, ponekad toksične alge, bakterije, virusi i razno neživo smeće, tako bi u Jadran, moglo dospijevati oko milijun prostornih metara neželjena, a možda i opasna otpada.

Dogodi li se kakva havarija na kojem od ogromnih tankera koji bi trebali u velikom broju početi od proljeća 2004. godine ploviti Jadranskim morem, šteta bi mogla biti nesaglediva i praktički neprocjenjiva (puno vise od godišnjeg prihoda od turizma, koji je sada na razini oko 4 milijarde dolara - dakle oko 80 puta vise od prihoda od transporta nafte).

Hrvatska bi u tom slučaju zadugo ostala i bez čiste obale i mora i bez prihoda od turizma. Kome je u interesu kockati se sa sudbinom svih nas i sa sudbinom Jadranskog mora? Tko sebi uzima pravo bez znanja javnosti stavljati na kocku najvrjedniji prirodni resurs s kojim Hrvatska raspolaže?

Valja znati: čak i da se nikakva havarija ne dogodi, sami tankeri vrlo onečišćuju more otpadnim tvarima, te trajno narušavaju prirodnu ravnotežu života u moru balastnim vodama.

Sve se to planira dogoditi u blizini naše najvažnije jadranske rijeke Neretve i našega najvažnijeg područja akvakulture Malostonskog zaljeva – koji je osamdesetih godina, unatoč silnim teškoćama, spašen i sačuvana je naša jedinstvena kamenica (oštriga, Ostrea edulis).
Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja RH , Božo KOVAČEVIĆ u jednom od intervjua u vezi DruzbAdria , napomenuo je , između ostalog: " Svaki je naftovod opasan, takvi su rizici mogući. U najosjetljivijim područjima trebaju biti provedene najjače mjere zaštite. Sve što mogu reći je da to jest rizik, ali gotovo da nema tako velikog objekta koji nije rizičan.

Informiranje o energetici pokazuje da je ono katastrofalno površno i da javnost, pa i stručnjaci često ne mogu ući niti u trag "poslovanju´ političara koji vladaju tim sustavima. To stvara dojam da su ti sustavi već "privatizirani", a oni vlasnici.
Bez objektivna informiranja javnosti o energetici ne može biti njena suvisla vođenja i nužna sniženja prekomjerno visokih cijena energenata. Ipak, ostaje otvoren još jedan golem problem, a taj je tko će osposobiti bahate i nekompetentne političare koji njome vladaju da daju smislene odgovore?

ZA OBRANU JADRANSKOG MORA I OKOLIŠA!!!, POZIVAMO SE NA:

1. Ustav Republike Hrvatske, u kojem je:
- čl. 3. - "očuvanje prirode i čovjekova okoliša" jedna od najviših vrednota
- čl. 69. – “Svatko ima pravo na zdrav život. Državava osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan u sklopu svopjih ovlasti i djelatnosti osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.”.

2. Međunarodne ugovore koje je potpisala Republika Hrvatska:
- Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja (Barcelona, 1976.)
- Protokol o sprečavanju onečišćenja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova (Barcelona, 1976.)
- Protokol o suradnji i borbi protiv onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u slučajevima opasnosti (Barcelona, 1976.)
- Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od kopnenih izvora onečišćenja (Atena, 1980.)
- Protokol o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora (Geneva, 1982.)
- Konvencija o sprečavanju onečišćenja mora izbacivanjem otpadaka (London, 1982.)
- Hrvatsko-talijansko-slovenski sporazum o suradnji na zaštiti Jadranskog mora i obalnih područja od onečišćenja (1974.)
- Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja uslijed istraživanja i iskorištavanja epikontinentskog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja (Madrid, 1984.)

3. Zakon o zaštiti okoliša:
- Načelo preventivnosti, čl. 11.
- Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih izvora i biološke raznolikosti, čl. 12.
- Načelo zamjene ili nadomještanja drugim zahvatom, čl. 13.
- Načelo cjelovitosti, čl. 14.
- Načelo poštivanja prava, čl. 15.
- Načelo javnosti i sudjelovanja, čl. 17.
- Javnost podataka o okolišu, čl. 49.
- Odgovornost za onečišćavanje okoliša, čl. 50.

SMATRAMO da:

- je sporazum o transportu nafte preko Hrvatske direktno pomaganje svjetskoj terorističkoj vojsci Amerike, koja puni ratni pogon jeftino kupljenom naftom
- su Sporazum o DružbAdria, rad Janafa, informiranje i odlučivanje o okolišu i energetskom sustavu, prepušteni ne-stručnjacima političarima, a ne stručnim i radnim skupinama nepotplativih znanstvenika,
- u Hrvatskoj nema nikakvog organiziranog sustava za zaštitu stanovnika, dobara i okoliša za slučaj izvanrednih stanja,
- će balastne vode ugroziti naše »najljepše more na svijetu« šteta bi mogla biti nesaglediva i praktički neprocjenjiva
- su time političari (Vlada i predsjednik RH) sklopili privatni posao na štetu hrvatskih građana i njihova okoliša i prirode, i nastavili kolonizaciju Hrvatske, po neokolonijalnom modelu
- političari nisu dobili vladajući mandat za ovakve projekte rasprodaje i kolonizacije Hrvatske

OBZIROM DA JE NAVEDENIM UGROŽENA NACIONALNA SIGURNOST , ZAHTIJEVAMO:
* poništavanje Sporazuma DružbAdria
* odgovornost i očitovanje Vlade i predsjednika RH
* hitno saborsku raspravu o Sporazumu DružbAdria, budućnosti energetskog sustava i
sustava zaštite okoliša, stanovnika dobara i okoliša
* saborsku raspravu o prestanku pomaganja hrvatske Vlade američkom ratno-naftno profiterskom
haračenju po Zemlji

Ovaj tekst će biti poslan svim medijima, odgovarajućim domaćim i međunarodnim nevladinim organizacijama i institucijama, Europskoj Uniji, nezavisnim stručnjacima za energetiku i okoliš, ministrima za okoliš zemalja potpisnica Sporazuma DružbAdria.

Napomena: Tekst je sastavljen u suradnji sa domaćim stručnjacima za energetiku i okoliš, na temelju podataka, njihovih objavljenih i neobjavljenih radova i zaključaka, a u suradnji sa domaćim i međunarodnim aktivista za okoliš !
21. siječnja 2003.

1. Osječki zeleni – slobodni pokret
2.
3. itd.

POSAO S TRANSPORTOM NAFTE PREKO OMIŠLJA, KOJI POSTAJE GLAVNA IZVOZNA LUKA KASPIJSKE NAFTE, KRIJE MNOGE OPASNOSTI: VELIKI BIZNIS I VELIKI RIZIK

Teško je povjerovati da će se u Omišlju graditi postrojenje za prihvat i obradu balastnih voda, potencijalnu opasnost
nesagledivih razmjera, i stoga treba zahtijevati od zapovjednika tankera da se napravi zamjena tih voda na oceanu. Barem to, jer će nam u suprotnom u Kvarneru bujati život iz mnogih svjetskih mora i oceana

Piše: Branko ČULJIĆ

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST POVODOM POTPISIVANJA "MEĐUDRZAVNOG SPORAZUMA O PROJEKTU DRUZBA ADRIA"
Zagreb, 16. prosinac 2002.
Zelena akcija zahtijeva odustajanje od projekta "Družba Adria" te uvođenje hitnih mjera predostroznosti u odvijanju postojeceg tankerskog prometa Jadranom. Hrvatska je trenutno potpuno nespremna za sanaciju posljedica većeg izljevanja nafte u Jadran. Bilo kakvo povećanje prometa prije uvođenja ozbiljnih mjera sigurnosti nije prihvatljivo. Naftni terminal Omišalj i naftovod rijetki su objekti u Hrvatskoj koji do sada nisu izazvali značajnije eko incidente, ali rizični zahvati u količinu i smjer transporta nafte bez ikakve javne rasprave o utjecajima na Jadran i druge gospodarske djelatnosti nisu prihvatljivi.

Činjenice da Ministarstvo zaštite okoliša ne smatra potrebnim niti izradu studije utjecaja na okoliš prenamjene naftovoda i terminala Omišalj te da Janaf (na svojoj službenoj web stranici) opravdava projekt tvrdnjom da bi se njime "izbjegla ekonomska, ekološka i sigurnosna ograničenja koja prate transport nafte tankerima koridorom Bospora i Dardanela" ukazuju na nedovoljnu odgovornost nadležnih institucija.

Nametanje neprihvatljivo velikog rizika zagađenja Jadrana, najvrijednijeg prirodnog resursa Hrvatske, kako bi se ostvarila dobit sigurno manja od dobiti jednog većeg turističkog naselja na obali, odraz je nesposobnost u osmišljavanju kvalitetnijeg razvoja i korumpiranosti u naftnom sektoru Hrvatske.

Zelena akcija podržava otvoreno pismo Zelenog foruma odgovornim institucijama i poziva sve građane i institucije da izraze svoju zabrinutost, budući da je očito kako odgovorni ne uvažavaju argumente, već samo nezadovoljstvo (potencijalnih) birača.

POZIVAMO PREDSTAVNIKE MEDIJA PRISUTNE NA "SVEČANOSTI" POTPISIVANJA UGOVORA DA POPRATE PROSVJED ZELENE AKCIJE!
Za dodatne informacije: Toni Vidan, 098 385650.

http://www.cdsp.neu.edu/info/students/marko/novi/novilist6.html
One should recall that Milosevic did not end up in the Hague only as a war criminal, but above all because with his policies he stood in the way of a new network of Euro-Asian oil pipelines. His political fate was sealed in Zagreb, where two years ago a large ministerial-business conference of the EU INOGATE program was held. A hundred days later, Milosevic was not in power anymore, and at the time of the signing of a new oil pipeline from Constanta to Trieste he was already on the way to the Hague, supposedly by chance.

Ovo je jako zanimljivo:
An agreement with the Ukraine is all that remains for the realisation of this project. The Ukraine seeks excessive compensation for the flow of oil through its territory toward Croatia.
http://www.russiamonitor.org/en/main.asp?menu_id=1_a_1462_12

According to another experts, currently Russian companies are not capable of supplying export petroleum into the USA in large volumes and on a constant basis. It is possible only at presence of the necessary infrastructure, which would provide necessary efficiency of export deliveries. First of all speech goes about deep-water ports capable of accepting tankers with carrying capacity of 300-400 thousand tons. At the moment there are no such opportunities in Russia.

Some time ago the head of YUKOS has declared that in the long term Russia can deliver approximately 40 million tons of petroleum per year into the USA: 20 million tons from Sakhalin, 15 million tons through the Croatian port Omishal within the framework of the project "Družba - Adria" and 5 million tons through Murmansk. But these projects can come profitable only in a couple of years. For example, construction of the terminal in Murmansk with capacity up to 50 million tons per year is planned to begin only in 2005.

("Vremya novostei" dated 04.07.2002, "Novie izvestiya" dated 04.07.2002)
http://www.vecernji-list.hr/POSLOVNI/2002/07/31/Pages/cijena.html

Jer trenutačno u Europi postoje dvije velike luke koje služe kao kotizacijske i na kojima se određuje cijena nafte. To je Augusta na Siciliji, na kojoj se određuje cijena za Mediteran, čime se koristi i INA za određivanje svojih cijena pri uvozu nafte, te Rotterdam za područje Sjevernog mora i kao ulazna luka za Europu. Kao manje kotizacijske luke tu su još Novorossijisk na Crnom moru, Ventspils na Baltičkom moru, te luke u Egiptu i Libiji na Mediteranu. Količine nafte koje se spominju u projektima DruzbAdria i CPOT, međutim, jamstvo su da bi se Omišalj vrlo lako i brzo mogao ugurati među tri najveće kotizacijske luke u Europi.

Čitajući mailove o naftovodu, pitate se u čijem je interesu transport nafte kroz HR i Jadran? Samo iz medija i uz malo logike odgovor je prilično jasan. Ameri su se odlučili zaratiti s Arapima, pa su zaključili da moraju naftu osigurati iz drugih izvora. Te su se dogovorili s Rusima. Razmatrajući pogodne luke sjetili su se i Hrvatske, koja im je već ionako digla tlak odupirući se genetski modificiranoj hrani. Pa kad već hoćemo čistu prirodu, evo nam naftovoda. Pristajući na to, ne samo da dovodimo u pitanje svoju i budućnost svoje djece, već dajemo i alibi za rat.

Pitanje br. 2 je što o svemu misle Talijani i Slovenci? Nedavo je Discovery prikazivao emisiju o Veneciji i o tome koliko se radi i uz koje komplikacije i koliko novaca se troši u pokušajima spašavanja Venecije od potonuća itd. Nedavna tankerska havarija je jasno pokazala kako izlivena nafta ne poštuje granice. A ne poštuju ih ni balastne vode.

Mišljenje astrologa pročitajte u priloženoj prognozi za veljaču (objavljeno u Novogodišnjoj Areni).. I mali pijunček na pravom mjestu može imati presudnu ulogu!

Poštovani,
pretpostavljajući da zaslužuje vašu pozornost i očekujući vaš angažman, ovom prilikom upućujem obavijest o do sada, čini se, ponajvećem ekološkom (ne samo ekološkom) riziku s kojim smo odnedavno suočeni (ne računajući GMO).
Ti rizici proizlaze iz sporazuma o transportu nafte preko Omišlja.

Tankeri u Jadranu

Sporazumom o transportu nafte iz Rusije preko Omišlja (na otoku Krku) u tankere za SAD ulazi se u do sada najpogubniji ekološki i gospodarski rizik po cjelokupnu Republiku Hrvatsku.

Taj sporazum, nazvan Druzba Adria Projekt, donosi Hrvatskoj oko 50-tak (slovima: pedesetak) milijuna dolara. Dogodi li se kakva havarija na kojem od ogromnih tankera najveće nosivosti koji bi trebali u velikom broju početi od proljeća 2004. godine ploviti Jadranskim morem, šteta bi mogla biti nesaglediva i praktički neprocjenjiva (puno više od godišnjeg prihoda od turizma, koji je sada na razini oko 4 milijarde dolara - dakle oko 80 puta više od prihoda od transporta nafte).

Hrvatska bi u tom slučaju zadugo ostala i bez čiste obale i mora i bez prihoda od turizma.
Kome je u interesu kockati se sa sudbinom svih nas i sa sudbinom Jadranskog mora?
Tko sebi uzima pravo bez znanja javnosti stavljati na kocku najvrijedniji prirodni resurs s kojim Hrvatska raspolaže?
Valja znati: čak i da se nikakva havarija ne dogodi, sami tankeri vrlo onečišćuju more otpadnim tvarima, te trajno narušavaju prirodnu ravnotežu života u moru tzv. balastnim vodama.
Zbog svega toga stavljanje tog problema u prvi plan zaslužuje najveći prioritet.

Zajedničkim nastojanjem moguće je očuvati i spasiti Jadran od potpunog uništenja.

Korisni linkovi vezani uz tu temu (sadrže obilje fotografija):
http://www.oilspill.state.ak.us/
http://www.oilspill.state.ak.us/facts/qanda.html
http://www.fakr.noaa.gov/oil/default.htm
http://response.restoration.noaa.gov/photos/exxon/exxon.html
http://www.epa.gov/oilspill/exxon.htm
http://www.valdezscience.com

Na www.google.com je moguće napraviti pretraživanje s ključnim riječima:
- exxon valdez spill
- tanker oil spill
- tanker oil spill spain 2002

S poštovanjem,
Davorin Zorko, prof. psih.

Kao što sam Vam već javio, ranije sam već obavijestio sve medije o ovoj akciji. Također sam Vam javio da je moja pomoć ograničena mojim poznavanjem problematike zaštite mora u slučajevima havarija tankera za prijevoz nafte, pošto sam se specijalizirao za zaštitu kopnenog ekosustava (zrak, šume, tlo, vode vezano za propadanje šuma, kisele kiše i kancerogena oboljenja probavnog trakta kod onih koji su prisiljeni piti zagađenu vodu).

Dok sam bio stručni savjetnik u nadležnom ministarstvu (okoliš) za to područje, za more je bila i ostala nadležna, plaćena i odgovorna Margita Mastrović. Ona sa svojim kolegom Mladenom Črnjarom, nadležnim, odgovornim i plaćenim u PG (primorsko-goranska) županiji, pokriva to područje.

Koliko mi je poznato iz medija i Margita i Mladen spavaju zimskim snom kao medvjedi u brlozima mog Gorskog kotara. Pretpostavljem, da čekaju direktivu centara političke moći, pa da se prilagode toj direktivi. Direktive tih centara su, kako to praksa pokazuje (vidi moj razgovor s novinarem Novog lista, koji ste dobili) iznad Ustava, zakona nadležnog za okoliš i pratećih propisa.

U okviru mog poznavanja problema i drugih saznanja, stanje oko te akcije je sljedeće:
- nema povratnih informacija iz kojih bi saznao da li je bilo takvih emisija. u medijima.
- Novi list o tome nije pisao iako sam ih zamolio da pomognu.. Možda će nešto objaviti, a možda i oni čekaju direktivu. Vjerujem u optimističku varijantu.
- Sporazum o potpori projektu integracije naftovoda "Družba-Adria", protuzakoniti je akt. Tom sporazumu trebala je predhoditi izrada studije o utjecaju na okoliš, koja je trebala dati odgovor da li se može i pod kojim uvjetima potpisati taj sporazum.

Studija je trebala odgovoriti:
1. Smije li se prevoziti nafta tankerima starijim od 25 godina i onima koji nemaju dvostruku oplatu?
2. Hoće li njihovo kretanje biti budno praćeno (nadzor)?
3. Jesmo li opremljeni za interventne mjere u slučaju havarija i čišćenja mora?
4. Postoje li detaljne upute u poduzimanju interventnih mjera u skladu s međunarodnim propisima?
5. Kako riješiti prihvat balastnih voda (radari, obalne straže, lučke kapetanije i dr.)

Možda će Vam biti interesantno napomenuti da imam podatke da su ispred "Sheratona" za vrijeme potpisivanja sporazuma defilirali brojni nezadovoljnici sa transparentima na kojima je, između ostalog" pisalo :
"Malo more za velike tankere-S.O.S. za Jadran", "Gospodo, pošto Jadran ?", "Što više tankera, to je teže izbjeći ekocid".

Zabrinjavajuće je, da je za taj problem više zainteresirana kontinentalna od primorske Hrvatske.
Očito, nešto ne štima - parafraziram Shakespearea: "Nešto je trulo u zemlji Hrvatskoj".

Napominjem, ovo ću moje mišljenje dostaviti naprijed navedinima. Ujedno čestitam autorima na trudu oko ove akcije.
S poštovanjem,
prof. Dr. K. Kauzlarić, Rijeka

Dragi prijatelji, nasrdačnije hvala na obavijesti. U razgovoru s nekoliko udruga u Podravini došli smo do zaključka da bi se akcija mogla organizirati kostruktivnije na dva načina. Uobličiti peticiju putem Interneta, te satim, dodatno, svima poslati adresu urednika predsjednika, na koje će se slati potpisi prikupljeni od udruga ili pojedinačno ili obitelj/prijatelji grupno. Mislimo da će malo ljudi odgovoriti na ovaj oblik, u kojemu nije priređena Forma.

Eko-Gea je zauzeta s akcijom protiv iskopa šljunka 300 m od sela Kuzminec kraj Koprivnice, 90 H. Ulažemo u to puno vremena i živaca. Molimo vas da priredite konstruktivni oblik, odmah ćemo ga poslati na 100 adresa.
U svakom slučaju, mi ćemo vas podržati. Bijes mora prerasti u djelovanje.      Jadranka Buljan Cypryn

Sada ti šaljem nešto što me jako brine. Ja sam po struci ekolog ali nikada baš nikada se nisam bavila ekološkim aktivizmom, možda zbog nedostatka hrabrosti ili onog stava. Prirodno je da poduzmemo sve što je moguće i vjerujem u moć svjesnosti ljudi. To more smo mi, ta obala smo mi, delfini smo mi, budućnost stvaramo s onim što sada izražavamo. Osnovali smo udrugu za ekologiju i kulturu "EIA" i želimo sudjelovati sa svima koji vole našu Majku Zemlju.
www.inet.hr/~idrandic