Družba Adria

Omišalj otpao zbog sigurnosnih razloga

EKOLOZI Mr. Dario Ban: Omišalj ne može izvesti sigurnu proceduru ukrcaja bez izlijevanja nafte, niti može riješiti šire probleme zaštite okoliša - Toni Vidan: Želim vjerovati da su političari u novoj Vladi za Družbu Adria bitno manje zainteresirani od Slavka Linića

piše Lidija GNJIDIĆ
Slobodna Dalmacija
Preuzeto sa: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040527/temedana01.asp

Neobičan je medijski muk dočekao informaciju vezanu uz naftnotransportni projekt Družba Adria koju je premijer Ivo Sanader nedavno plasirao sa sjednice Vlade: za uključenje u projekt načelni interes pokazale su i susjedne zemlje Slovenija i Italija; naftna trasa mogla bi se produžiti do Trsta; Trst bi čak, umjesto Omišlja, mogao postati glavna luka projekta.

Linija manjeg zla

Projekt Družba Adria predstavljan je kao posao stoljeća za Jadranski naftovod, jednu od šest transportnih kompanija koja čini "družbu" jer bi joj ostvarenjem toga projekta cjevovodni kapaciteti bili znatno bolje iskorišteni. Isticano je da je uključenje ovim projektom u međunarodni sustav transporta nafte od velike ekonomske i geostrateške važnosti i za Janaf i za Republiku Hrvatsku. Utoliko je informacija o eventualnom priključenju novih partnera i prepuštanju dijela posla - plasirana iznenada, naizgled niotkud - među zainteresiranima za zbivanja oko ovoga projekta izazvala zbunjenost:
 

- Prvo se hrvatskoj javnosti govorilo - neistinito - da će projekt Družba Adria, odbije li ga Hrvatska, preuzeti Slovenija i Italija. Bio je to jedini argument zbog kojega je puno ljudi prihvaćalo njegovu provedbu po liniji manjeg zla. I predsjedniku Mesiću argumentacija je bila "preuzme li Italija projekt, tankeri će svejedno ploviti Jadranom, a mi nećemo zarađivati" - kaže Toni Vidan iz Zelene akcije, koordinator kampanje za izlazak Hrvatske iz štetnog ugovora Družba Adria ispred Zelenog Foruma, nacionalne mreže udruga za zaštitu okoliša.
- Mi smo cijelo vrijeme tvrdili da to nije istina, i sad se, evo, argumentacija okreće, Slovenija i Italija odjednom su zainteresirane, a sve je, zapravo, kaos i pokušaj da se loš projekt proda hrvatskoj javnosti.
Zeleni forum čeka, prema Vidanovim riječima, "nesretnu Studiju utjecaja na okoliš ovoga projekta da je sasiječemo koliko možemo, ali ne osjećamo više veliki politički pritisak. Činjenica je da je ovaj projekt već pola godine trebao biti u pogonu, a ništa se ne zbiva. Želim vjerovati da su političari u novoj Vladi za Družbu Adriju zainteresirani bitno manje nego što je to bio Slavko Linić, na primjer, i da neće ulaziti u ekonomsko-politički štetan projekt. Ako je najava o priključenju Italije i Slovenije projektu početak reteriranja, potpunog povlačenja Hrvatske iz projekta - to bolje".
Moguća promjena transportnog plana kojom bi se luka ukrcaja ruske nafte promjestila iz Omišlja u Trst, ne bi rješila glavne ekološke probleme projekta na Jadranu za Hrvatsku, već bi ih samo "gurnula" Italiji - drži Dario Ban, magistar brodograđevnih znanosti, voditelj tima znanstvenika Odbora za zaštitu Jadrana i predsjednik Udruge za zaštitu okoliša "Adria 21".
- Hrvatska bi se time riješila pomorske transportne komponente projekta "Družba Adria", ali problemi ne bi bili riješeni, a Hrvatska ne bi mogla na njih utjecati.
Nekoliko je razloga za koje mr. Dario Ban pretpostavlja da bi mogli potaknuti Janaf i Hrvatsku na promjenu u projektu: Omišalj ne može izvesti sigurnu proceduru ukrcaja kako ne bi došlo do izlijevanja nafte; Studija utjecaja na okoliš projekta Družba Adria pokazuje da Janaf i RH ne mogu riješiti šire probleme zaštite okoliša, pa se ti problemi selidbom pomorske komponente u Italiju izbjegavaju; Družba Adria samo je prijelazni projekt kojim će se financirati izgradnja dijelova naftovoda za projekt CPOT (korištenjem, naime, luke Trst za projekt Družba Adria morao bi se izgraditi naftovod Omišalj-Trst); Hrvatska traži kompromis s Italijom i Slovenijom radi proglašenja zaštićene ribolovno-ekološke zone i ulaska u Europsku uniju, te prepušta dio transporta ruske nafte Italiji i Sloveniji.
Motive dviju susjednih zemalja za uključenjem u ovaj projekt Ban pronalazi u tome što bi uključenje Slovenije u grupu zemalja čijim teritorijem prolaze naftovodi za transport sirove nafte prema Europi ojačalo njezin geostrateški položaj, a Italiji bi, kao eventualno odredište naftovoda Družba Adria, bio namijenjen dio ruske nafte.
Hoće li se, dakle, ruska nafta "izlijevati" na tankere u Omišlju ili u Trstu, i što bi to trebalo značiti za osnovni problem koji generira ovaj projekt - opasnost za Jadran?

Glavni cilj je nafta za SAD

Po svemu sudeći, nafta će put iz Hrvatske doista produžiti preko Slovenije do Trsta. Teško je, naime, vjerovati da bi premijer bez debele podloge o tome govorio na (otvorenoj) sjednici Vlade. Uz to, u Janafu o svemu (prilično općenito) kažu da je Janaf "u cilju povezivanja s naftovodnim sustavom TransAlpinePipeline (TAL), te omogućavanja dodatne diverzifikacije opskrbnih pravaca Europe, razmatrao mogućnost izgradnje naftovoda Omišalj-Trst. Iz tih razloga, dodatno naglašenih aspiracijom RH za skorim pridruživanjem Europskoj uniji, predmetni zahvat je aktualan i nalazi se u našim razmatranim planovima razvoja".
- Daljni transport nafte iz luke Trst naftovodom TAL-a prema Europi nije izvjestan zbog cijene transporta veće nego što bi bila transportiranjem nafte nekim od krakova naftovoda "Družba" - kaže Dario Ban - no izvjesno je da će se dio nafte transportirati prema SAD-u, što i jest glavni cilj projekta, te da pomorska transportna komponenta neće biti uklonjena.
- Interes je ruske naftne tvrtke Yukos koristiti što veće tankere, po mogućnosti ultra velike (ULCC) tankere nosivosti više od 350.000 tona. Poznato je, međutim, da je u tršćanskoj luci na terminalu za naftu najveća dubina 16 metara, zbog čega može primati tankere Aframax veličine, odnosno nosivosti oko 100.000 tona. Omišalj, pak, ima dubinu oko 30 metara i može primiti i najveće ULCC tankere. Promjenom ukrcajne luke smanjila bi se, dakle, zarada tvrtke Yukos - kaže Ban.
Uza sve, problemi zaštite okoliša preseljenjem glavne luke projekta u Trst ne bi bili riješeni, "već samo pomaknuti s jedne strane istarskog poluotoka na drugu, iz plitkog Kvarnerskog zaljeva u još plići Tršćanski zaljev", upozorava Ban.

2004-05-27