Početna

POLITIKA

EKOLOGIJA

 GOSPODARSTVO

Poveznice

Kontakt

 

Družba Adria

 

 

JANAFOVI GRIJESI ISPLIVAVAJU NA POVRSINU ZAJEDNO SA ISCURENOM NAFTOM: NASLOVI TEKSTOVA NIZE

NOVI LIST
-
N
afta već godinama curi u Gorskom kotaru

- Za milijunsku štetu na oranicama JANAF nudi 8 tisuća kuna po obitelji

- Hrvatska ima naftovod na rupe

VJESNIK
- Apsurdno je da Janaf nema sustav za utvrđivanje puknuća cijevi

- Otkrivena pukotina na naftovodu, počeo popravak
 

 

NOVI LIST: Poveznice na clanke ispod sa:

http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B285928632859285A2863285A28582858285C286328962897289E2863286328632863286328592863D

Datum objave: 31.12.2004   Rubrika: Novosti

 

UMIROVLJENI DJELATNIK VODOPRIVREDE MILJENKO BAKOTA UPOZORIO NA TEHNIČKE NEDOSTATKE JANAFA PREMA NALAZIMA IZ 1983.
 
Nafta već godinama curi u Gorskom kotaru
 
JANAF u trenutku građenja nije ispunio niti jedan uvjet za zaštitu podzemnih voda, koje je propisala Vodoprivreda, niti je poštovan osnovni projekt JANAF-a, kaže Miljenko Bakota. Udruga Eko Kvarner traži nepristrano ispitivanje stanja cijevi

 

RIJEKA – Postoji velika opasnost od propuštanja cijevi naftovoda u Gorskom kotara i ugrožavanja izvora pitke vode, a to potvrđuju i nalazi inspektora vodoprivrede iz 1983. godine kada je utvrđeno da postoji niz oštećenja izolacije cijevi, pored čega osobno znam da su cijevi bile iznimno loše kvalitete u trenutku postavljanja, kao i da su nekoliko godina bile skladištene u Gorskom kotaru, kada su dodatno oštećene od korozije, istaknuo je Miljenko Bakota, dipl. ing. šumarstva, danas umirovljenik, koji je cijeli radni vijek proveo u Vodoprivredi i pratio gradnju jadranskog naftovoda. Bakota je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Udruge Eko Kvarner dodao da JANAF u trenutku građenja nije ispunio niti jedan uvjet za zaštitu podzemnih voda, koje je propisala Vodoprivreda, kao i da nije poštovan niti osnovni projekt JANAF-a.
    – Zato je svega tri godine nakon otvaranja naftovoda testirana izolacija cijevi, koje su otkopane na pet mjesta i pokazalo se da je instalacija probijena, kao i da su cijevi već tada korodirale, a to sam imao priliku i osobno vidjeti. Međutim, politička odluka je bila da se ništa neće poduzeti. Daljnja ispitivanja cijevi nisu bila dopuštena. Zato smatram da DružbAdria nije jedini problem, već danas jednostavno ništa ne bi smjelo ići kroz naftovod u Gorskom kotaru, jer propuštanja nafte postoje vjerojatno već godinama, iako ona nisu vidljiva, jer je riječ o krškom terenu, rekao je Bakota, dodajući kako se odlučio na javni istup jer nitko u Hrvatskim vodama dosad nije javno upozorio na nedostatke naftovoda, iako se to odavno moralo učiniti. Bakota je također ocijenio kako je reakcija kod posljednjeg propuštanja nafte bila zakašnjela, jer JANAF nema daljinski sustav upravljanja naftovodom, što je također jedan od nedostataka, pa se ventili moraju fizički zatvoriti. Zbog toga su ventili zatvoreni tek četiri sata nakon prve dojave, a u tom razdoblju nafta je istjecala u okoliš.
    Predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić naglasio je kako je naftovod star 25 godina, kao i da je njegova trajnost oko 40 godina, dok je dodatan problem što tijekom rata naftovod nije održavan, pa bi već sada trebalo mijenjati cijevi. »Zato zahtijevamo nepristrano ispitivanje stanja cijevi i izolacije, umjesto ispitivanja koje je JANAF navodno proveo, ali o rezultatima nije izvijestio javnost«, rekao je Piršić. Na konferenciji je istaknuto kako je Gradsko vijeće Opatije usvojilo službeni stav o protivljenju projektu DružbAdria.

Darko PAJIĆ


 

 

-------------------------------------------------------------

Datum objave: 31.12.2004   Rubrika: Novosti

JANAFOVA NAFTA PRIJE OSAM GODINA UNIŠTILA JE ORANICE U BLIZINI SLAVONSKOG BRODA I ZAGADILA PITKU VODU, A ODŠTETE NEMA

Za milijunsku štetu na oranicama JANAF nudi 8 tisuća kuna po obitelji

Vještak je štetu procijenio na 954.600 kuna, koliko je i odštetni zahtjev triju obitelji, što je premalo za mrtvu zemlju u kojoj će se nafta razgrađivati idućih 50 godina. Janaf je nalaz odbacio kao neopravdano visok te je ponudio mizerne svote

Piše Nina DOMAZET

 

GARČIN – Tri obitelji iz slavonskog sela Garčin u blizini Slavonskog Broda već osam godina vode pravnu bitku s moćnim Janafom čija im je nafta nekad plodne oranice pretvorila u jalovu pustopoljinu. Za desetogodišnji izgubljeni urod povrća i voća, procijenjen na gotovo milijun kuna i zemlju na kojoj se ni dan danas ni jedna biljka ne uspijeva izboriti za život, Janaf im nudi sedam-osam tisuća kuna po obitelji!
    – Ta nesreća ostavila nas je sve bez hrane, prihoda i pitke vode. Prošlo je osam godina otkada su Janafovi kooperanti »sanirali« onečišćenje, no nakon svake kiše koja opere zemlju cijelo naše susjedstvo miriši na naftu, priča Darko Mendelski o muci koja je zadesila njegovu obitelj i susjede Biondiće i Seilije.
    Naime, početkom travnja 1996. godine 50 metara od njihovih kuća došlo je do pucanja naftovoda ukopanog na šest metara dubine. Te godine Janafov naftovod službeno uopće nije radio, radi rata, tako da je nejasno otkud u njemu toliko nafte. Rečeno im je da se naftovod »isprobava«. Sirova nafta izbila je na površinu nakon otprilike tri dana curenja, saznali su vlasnici oranica od radnika koji su »čistili« teren.
   
 
Nafta šikljala iz svake rupe

– Tlo je bilo natopljeno plavom gustom tekućinom nalik pekmezu. Izbijalo je iz svake rupe i stvarala su se jezerca, a smrad se širio mjestom. Cijeli dan su cisternama odvozili naftu koju su ispumpali iz odvodnog kanala između naših kuća. Nakon toga počeli su otkopavati oko cijevi i odvoziti zemlju. Nafta je neprestance šikljala iz svake rupe u tlu, a radnicima su čizme upadale u tu kašu, priča Ana Biondić i dodaje da ne zna kamo je odvožena zatrovana zemlja, ali joj je sumnjivo što se kamion vrlo brzo vraćao po novi teret. Šumarija u Trnjanima navodno nije dopustila da se istovari u šumu.
    Kada su odvezli manju količinu zemlje natopljene naftom »sanirci« su dovezli i nasipali novu zemlju. Ali kakvu!? Oštećenici su uvjereni da je zemlja dopremljena s obližnjeg smetišta jer su iz nje iskopali odbačene potrgane cipele. Naftu koju nikako nisu uspijevali očistiti sanirci su jednostavno zapalili. Kada su plamen i dim uništili preživjele voćke i zasmrdili cijelo selo u panici su gasili vatru.
    Nafta im je prodrijevši do bunara u dvorištima zagadila i pitku vodu. Na svoju ruku uzorke vode poslali su u Osijek, a nalaz je pokazao graničnu ili visoku količinu mineralnih ulja što su se nataložila unutar cijevi.
JANAF: Zahtjev previsok
   
    U JANAF-u kažu da je postupak sanacije u Garčinu proveden u skladu sa zakonom, što su nadgledale i kontrolirala županijska inspekcija zaštite okoliša i Vodopravna inspekcija, koje su bez primjedbi prihvatile Završno izvješće o sanaciji okoliša. Oni priznaju obiteljima pravo na odštetu, ali osporavaju visinu tužbenog zahtjeva koji se penje na gotovo milijun kuna.

   
 
Godišnji gubitak 30 tisuća kuna

– Ne pijemo vodu iz bunara već si svakog dana dovozimo vodu s arteškog bunara, kaže Slavica Mendelski i dodaje da nalaze o zagađenju vode ne mogu koristiti na sudu jer procedura uzimanja uzoraka nije bila sudski pravovaljana.
    Mendelski, Seiliji i Biondići angažirali su odvjetnika, a za sudske pristojbe i dosadašnje vještačenje izdvojili su peteroznamenkastu sumu. Poljoprivredni vještak dipl. ing. Vladimir Imrović, koji je često vještačio za potrebe Janafa vještačio je i ovaj slučaj. Desetogodišnju štetu na nekretninama, nasadima i sveukupnu izgubljenu zaradu na povrću i voću koje su prodavali na brodskoj tržnici Imrović je procijenio na ukupno 954.600 kuna, koliko je i odštetni zahtjev triju obitelji. Procjena je napravljena na osnovu stručnih konzultacija s Agronomskim fakultetom, a računa se samo šteta od deset godina od incidenta. Upućeni drže da bi stvarna odšteta trebala biti višestruko veća jer je tlo osam godina nakon incidenta i dalje nerodno, a nafta se razgrađuje 50 godina. Vještakov nalaz Janaf je odbacio kao neopravdano visok.
   
 
Mrtva zemlja s mirisom nafte

– Janafov odvjetnik tvrdi da je sva šteta sanirana i da posljedica nema. Nude svakome sedam-osam tisuća kuna, na što ne pristajemo. Naše tri obitelji živjele su od uzgoja voća i povrća za vlastite potrebe i stoku, a višak smo prodavali. Već osam godina mi godišnje gubimo gotovo 30 tisuća kuna, a i dalje nailazimo na crno grumenje s mirisom nafte. Stručnjaci sa kojima smo razgovarali rekli su nam da sirova nafta ima mnoga kancerogena svojstva te da se bilo kakvi plodovi s naše zemlje ne smiju jesti, kaže Slavica Mendelski ogorčeno. Zaista, orasi koje su posadili par godina nakon incidenta osušili su se kao i svaka biljka čiji korijen zadire više od centimetar-dva u tlo. Zemlja je naprosto mrtva.
    Održano je deset ročišta, a Janafov odvjetnik tražio je novo poljoprivredno vještačenje, što je sud odobrio. Oštećenicima je nuđeno da vještačenje utjecaja nafte na tlo napravi Rudarsko-naftno-geološki fakultet, što oni odbijaju jer RGN-ovi stručnjaci rade puno poslova za Janaf pa sumnjaju u njihovu neovisnost. Sada im nastoje pomoći ekolozi iz Zelenih Istre.
    Cjevovod je puknuo s doljnje strane na varu, a Drago Mendelski kaže da je tvrtka koja je za Janaf obavljala sanaciju u tu pukotinu nabila klin da začepi rupu, obložila ga metalnom oblogom i sve to premazala katranom. Svi strahuju da će se zlo ponovo dogoditi. Njima ili nekom drugom.

 

-------------------------------------------------------------

Hrvatska ima naftovod na rupe
 

Darko PAJIĆ

Svjedočenje Miljenka Bakote, bivšeg djelatnika »Vodoprivrede« o probušenim instalacijama i korodiranim cijevima na dionicama Jadranskog naftovoda u Gorskom kotaru, koje su utvrđene na više mjesta prije dvadesetak godina, danas je u isto vrijeme i stravično i alarmantno. Umjesto najboljih materijala, te cijevi su sredinom sedamdesetih godina, kada se naftovod počinjao graditi, stizale iz cijelog svijeta, ponajviše iz Kuvajta. Neke su već bile upotrebljavane, a veći dio cijevi je barem nekoliko godina bio na čekanju, izložen koroziji, nakon čega je ugrađen ispod zemlje. Što se događalo u posljednjih 25 godina i koliko je nafte iscurilo u kršu Gorskog kotara danas nitko ne može sa sigurnošću tvrditi, a zbog toga se samo sa strahom može čekati hoće li se na nekom od izvorišta pitke vode početi pojavljivati nafta. Zato bi bilo sasvim normalno očekivati promptnu reakciju nadležnih institucija i hitnu provedbu kvalitetne i nepristrane inspekcije i sondiranja stanja cijevi naftovoda, koji ovih dana pušta na sve strane. Iako se ta propuštanja u Slavoniji vide, a u Gorskom kotaru ne, opravdano se postavlja pitanje ima li Hrvatska uopće danas naftovod što nudi barem minimum sigurnosti za ljude i okoliš. Tim više što je naftovod u pogonu 25 godina i što se njegov vijek trajanja primiče kraju. Stoga je danas, kao što se vidi u predsjedničkoj kampanji, sve manje aktualno pitanje treba li provesti projekt DružbAdria, već pitanje postaje može li se naftovod u ovakvom stanju uopće koristiti.
    Mogu li se sve učestaliji ekološki incidenti u budućnosti spriječiti ili će problem eskalirati do katastrofalnih razmjera? Odgovor se, nažalost, može očekivati s opravdanim strahom i zato hitno treba nešto učiniti ukoliko se voda kao jedno od najvrednijih prirodnih bogatstava RH misli sačuvati.

 

© Copyright 2002 NOVI LIST d.d. Sva prava pridržana.
 

 

http://www.vjesnik.com/html/2004/12/31/ClanakTx.asp?r=unu&c=2
 

Otkrivena pukotina na naftovodu, počeo popravak

Pukotina nešto manja od dva milimetra pronađena je na 41. kilometru naftovoda od Siska prema Slavonskom Brodu/ Zasad se pretpostavlja da je u kanal, rijeku Pakru i okolno zemljište iscurilo oko tri kubika nafte

LIPOVLJANI/PILJENICE - Nakon dva dana traženja, u četvrtak oko 10 sati Janafovi su radnici na 41. kilometru naftovoda od Siska prema Slavonskom Brodu pronašli pukotinu nešto manju od dva milimetra iz koje je curila nafta.
Prema riječima Mladena Pedišića, glavnog inženjera sigurnosti i zaštite okoliša u Janafu, pukotina kroz koju je došlo do curenja privremeno je zatvorena, a tijekom četvrtak i petka posebnom interventnom opremom taj dio naftovoda bit će potpuno saniran.
Odmah nakon Nove godine slijedi sanacija terena, a potrajat će desetak dana.
Kolika je materijalna šteta i koliko će stajati troškovi sanacije, Pedišić nije htio procjenjivati, ali je naglasio da neće biti mali. Ni o uzrocima procurivanja nije želio nagađati, jer će na to pitanje odgovor nakon analize dati stručnjaci.
Jadranskim je naftovodom dosad prošlo oko 140 milijuna tona nafte, a prema Pedišićevim riječima, bez obzira na manje incidente poput ovoga između Lipovljana i Piljenica, transport nafte naftovodom je s ekološkog aspekta najsigurniji.
»Radimo sve prema propisima, ne brzamo i ništa ne skrivamo. Sve operacije od trenutka otkrića curenja nafte izvode se pod nadzorom državnih inspekcija, stručnjaka i tvrtki koje su osposobljene za takav posao«, kazao je Pedišić.
Koliko je nafte uistinu iscurilo, znat će se tek kad se obave svi zahtjevi, pa i sanacija zemljišta.
Za sada se pretpostavlja da je u kanal, rijeku Pakru i okolno zemljište iscurilo oko tri kubika crnog zlata.
Dok su Janafovi radnici sa stručnjacima sanirali mjesto gdje je naftovod procurio, u četvrtak su radnici AEKS-a, tvrtke iz Ivanić Grada, u dužini od kilometar od naftne mrlje i masnoća čistili obalu i granje u rijeci Pakri koja se u tom dijelu nalazi u granicama Parka prirode Lonjsko Polje. U petak će početi čistiti kanal kroz koji se nafta ulila u Pakru.
Od trenutka otkrivanja incidenta u utorak ujutro, do četvrtka u Pakri nisu primijećene uginule ribe, pa se očekuje da neće biti većih posljedica za riblji fond.

Zdravko Sever

 

http://www.vjesnik.com/html/2004/12/31/ClanakTx.asp?r=unu&c=3

 

Apsurdno je da Janaf nema sustav za utvrđivanje puknuća cijevi

»Apsurdno je da je sigurnost naftovoda u rukama ribiča i planinara i da Janaf nema sustav za utvrđivanje eventualnog puknuća cijevi«, rekao je u četvrtak čelnik Eko Kvarnera Vjeran Piršić na konferenciji za novinare u Rijeci komentirajući izjavu Janafova inženjera za sigurnost da su kasno obaviješteni o puknuću cijevi nedaleko od Pakraca, zbog čega je do intervencije došlo četiri sata nakon dojave o ekološkom izgredu. Cjevovod ima ventile na svakih četiri, pet kilometara i oni su se mogli zatvoriti i daljinskim putem, kazao je.

Lj. M. P.

 

 

Na vrh

 

2004-12-31