CroInfo.com - Pro Republika Hrvatska

Družba Adria

POGLAVARSTVO OMIŠLJA O MANJKAVOSTIMA STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ DRUŽBADRIJE

Analiza zaboravila smrtonosne plinove

Preuzeto sa: http://www.novilist.hr/ 11.12.2004 Rubrika: Novosti

Studija počiva na dvojbenim elementima. Koristi Općine Omišalj su zanemarive u odnosu na rizike. Dovoljno je razloga da se Studija ne prihvati, smatra načelnik Josip Šepčić

OMIŠALJ – Studija utjecaja na okoliš projekta DružbAdria privukla je veliku pozornost članova omišaljskog Poglavarstva kojima je o dijelovima ovog dokumenta govorio Jerolim Meixner, omišaljski predstavnik u Komisiji za praćenje njene izrade.

Članovi Komisije, njih 25, proučavali su opsežno gradivo na 1.900 stranica, podijelivši među sobom pojedina područja te uputili brojne primjedbe, pretežno na tehničke aspekte Studije.

U uvodnom izlaganju načelnik Josip Šepčić istaknuo je kako su neki elementi Studije vrlo dvojbeni te ostavljaju mnogo prostora za kritiku, odnosno odluku da se dokument ne prihvati.

»Mi smo uvijek isticali da smo za realizaciju projekta, ali uz primjenu najmodernijih mjera zaštite okoliša.

No, svi proračuni i promatrani elementi u Studiji temelje se na prekrcaju od pet milijuna tona sirove nafte, što je samo prva faza projekta iza koje slijede druga s 10 i treća s 15 milijuna tona,« rekao je Šepčić. »Osim toga, Studija nije došla do zaključka da je potrebno graditi instalacije za obradu inertnih plinova jer je ustanovljeno da se preporučena koncentracija tih plinova prekoračuje samo u vrijeme zadnja dva sata punjenja tankera.

Plinovi i noćna buka

Cost benefit analiza sačinjena je više za razinu Hrvatske i investitora koji ima sjedište u Zagrebu, nego li za Primorsko-goransku županiju i Općinu Omišalj. Analiza je obavljena na vrlo dvojbenim elementima jer se rizici i troškovi minimiziraju u odnosu na koristi.

Ne uzimaju se u obzir ukupni troškovi havarije i ne kvantificiraju gubici u bioraznolikosti i ribarstvu izazvani ispuštanjem masnih voda. Koristi Općine Omišalj su zanemarive u odnosu na rizike koji su jasno vidljivi.

Zbog svih primjedbi dosad postoji dovoljno razloga da se Studija ne prihvati, no o tome će odlučivati Komisija i to natpolovičnom većinom, a pred njom stoji mogućnost da Studiju usvoji, traži dopunu ili izradu nove«,misli Šepčić.

Lavrov: Razumijem potrebu proučavanja ekoloških posljedica

Zadovoljni smo činjenicom da je hrvatsko rukovodstvo još jednom potvrdilo svoje zanimanje za projekt DružbAdria, rekao je jučer Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov u razgovorima s ministrom Miomirom Žužulom.

S razumijevanjem prihvaćamo potrebu da se prouče moguće ekološke posljedice tog projekta. Istovjetni zahtjevi postoje i u Rusiji kada se radi o projektima izgradnje naftovoda.

Dobili smo uvjeravanja da će se hrvatska strana u tom projektu rukovoditi isključivo ekološkim razmišljanjima.

Z. C.

    Zlatko Klobas:
    Riječ o lako hlapljivim ugljikovodicima, među kojima ima i kancerogenog benzena koji nakon desetak ili više godina iza sebe ostavlja smrtni trag, tzv. petrokemijski sindrom

Jerolim Meixner se u svom izlaganju osvrnuo na dva elementa koji u Studiji nisu dovoljno obrađena – noćnu buku i inertne plinove. Objašnjavajući kako prilikom punjenja tankera naftom dolazi do pražnjenja plinovitog sadržaja, pretežito dušika, iz tankova, Meixner je napomenuo da postoje razne tehnike koje sprečavaju da se plinovi ispuste u atmosferu te da bi se takva tehnika morala instalirati ako se ukrcajna luka nalazi na 800 metara od stambenih objekata.

»U Studiji se taj problem zaobilazi jer su rađene varijante premalih emisija te se tvrdi da izgradnja takvih instalacija ne bi bila ekonomski opravdana, što zapravo nije predmet Studije čija je svrha ekološka zaštita«, naglasio je Meixner.

Njegov suradnik Zlatko Klobas koji je pripremio nadasve zanimljivu simulaciju ispuštanja inertnih plinova, pojasnio je da je ovdje riječ o lako hlapljivim ugljikovodicima, među kojima ima i kancerogenog benzena koji nakon desetak ili više godina iza sebe ostavlja smrtni trag, takozvani petrokemijski sindrom.

Ne ginu »miomirisi«

Osim toga, ruska je nafta poznata po povećanom postotku sumpora (H2S) koji pripada kategoriji otrova druge skupine jer velika koncentracija može biti smrtonosna, dok se ispod dopuštenih granica njegova prisutnost osjeća kao smrad, iako u tim dozama za zdravlje nije opasan niti kada se akumulira.

Iz predstavljene simulacije bilo je jasno da, ako se ne obavi obrada inertnih plinova kao što to predviđa Studija, Omišlju ne ginu »miomirisi« na koje smo navikli u okolici rafinerije ili koksare, a jednom ispušteni, ti će se plinovi poprilično dugo zadržavati u prirodi i obližnjim kućama.

Klobas je pritom svoju simulaciju nazvao prilogom projektu, a ne napadom na njega, napomenuvši kako on nikako nije protiv projekta koji vode, kako ih je nazvao, gospodari svijeta pa je posve izlišno opirati mu se. »Kada ga se već ne može spriječiti, barem bi se moralo sve obaviti kako spada«, rekao je Klobas.

Iva TRUMBIĆ

Na vrh

2004-12-11